Blog
Zašto bolovi u mišićima muče svakog od nas?
Bolovi u mišićima nisu rijetkost. S njima se prije ili kasnije suočava praktično svaka osoba. Često možemo brzo utvrditi uzrok bolova – možda smo obavljali svakodnevne aktivnosti koje opterećuju mišiće ili smo dugotrajno radili u neudobnom položaju; kod rekreativnih sportaša često je krivo previše intenzivno vježbanje, a bolovi se javljaju i nakon neugodnog udarca ili pada.
Međutim, ne može se uvijek brzo naći uzrok bola. Još neugodniji su oni bolovi za koje ne možemo naći tačan uzrok i zbog toga ih teže uklanjamo. To su često hronični bolovi ili bol koji se pojačava. S takvim bolovima se naročito suočavaju stariji, a karakteristični su pogotovo za osobe koje se redovno bave poslovima koji opterećuju mišiće. To mogu biti sasvim obični poslovi, na primjer uređivanje vrta, čišćenje kuće ili penjanje stepenicama – moramo dakle paziti i na ta opterećenja, a prije svega treba brzo reagovati kad se pojave bolovi.
Kako se manifestiraju bolovi u mišićima?
Bolove u mišićima obično nije teško osjetiti. Najprije su prilično blagi i kratkotrajni pa im često i ne posvećujemo posebnu pažnju. Problem međutim nastaje ako ne preduzmemo mjere pa se ti kratkotrajni, odnosno akutni bolovi pretvore u dugotrajne ili hronične bolove koji većinom traju duže od tri sedmice. Najčešća bolna mjesta su leđa, pogotovo donji dio, vrat i ramena, a često počinju boljeti i mišići u nogama i rukama.
Zašto se javljaju bolovi u mišićima?
Bolovi u mišićima su naročito česti kod starijih osoba. Kod mlađih se većinom javljaju zbog većih iznenadnih opterećenja i povreda, a kod starijih ne postoji tako očigledan razlog. Nakupljaju se naime posljedice manjih opterećenja i dugogodišnje istrošenosti, a bolovi se pojačavaju. Prvi znakovi se u pravilu javljaju između 30. i 40. godine života, najprije kod osoba koje na poslu cijeli radni dan stoje ili sjede i kod osoba koje ni inače preko dana nisu previše fizički aktivne. Veliki rizik postoji i kod fizičkih radnika i drugih ljudi koji redovno podižu i prenose teške terete.
Da li ste znali?
Bol je definisana kao neugodno fizičko i emocionalno iskustvo koje nastaje zbog štetnog nadražaja, bolesti ili drugih događanja u centralnom nervnom sistemu i koje je povezano sa stvarnom ili mogućom povredom tkiva. Važna je svijest o bolu koji u tijelu ima upozoravajuću i zaštitnu ulogu bez obzira na uzrok nastanka. Bol može upozoravati na povredu tkiva ili bolest koja se javlja u pozadini. Bol se s obzirom na trajanje može podijeliti na akutni ili kratkotrajni i hronični ili dugotrajni bol koji obično traje duže od tri sedmice.
Bol počinje na mjestu povrede ili upale. Nakon povrede tijelo reaguje tako da podstakne receptore za bol i oni počnu oslobađati određene supstance. Te supstance djeluju kao prenosici koji šalju informaciju „auu, ovo boli“ direktno do kičmene moždine. Zatim ta informacija o boli putuje pomoću receptora do mozga, gdje se informacija preradi, osvijesti i šalje u dio tijela odakle nadražaj proizlazi. Opisani proces djeluje munjevito, naime bol osjećamo odmah nakon povrede.
Bolovi u mišićima se mogu pojaviti zbog različitih faktora, to može biti nedostatak kretanja, a bolovi također mogu nastupiti zbog opterećenja mišića koje je posljedica naših svakodnevnih aktivnosti kao što su podizanje djece ili nošenje teških kesa, često saginjanje zbog čišćenja stana, hod po stepenicama, rad u vrtu, šetnje u prirodi, vožnja bicikla i sl.
Prevencija
Nastanak bolova u mišićima može se dosta efikasno izbjeći odgovarajućom prevencijom. Zdrav način života će jako pomoći, prvenstveno redovno kretanje. Nadalje, pametno je izbjegavati veća opterećenja, čak i kad su samo kratkotrajna kao što je podizanje teškog tereta. Najveći uticaj doduše imaju dugotrajna opterećenja kakav je na primjer nepravilan položaj tijela kod svakodnevnih poslova ili puno sjedenja. Ti faktori se još potenciraju kod starijih osoba koje osjete posljedice dugogodišnjih opterećenja mišića. U svakodnevnom životu mišiće dakle treba svjesno rasteretiti, treba se redovno kretati i dovoljno pažnje obratiti blažim i povremenim bolovima. Već tada treba prilagoditi navike koje opterećuju tijelo i uzrokuju bolove.
Postupci kod bolova u mišićima
Bolovi se mogu pojačavati do te mjere da smanjuju kvalitet svakodnevnog života. Ako nas bole mišići, to nam smeta već pri hodanju stepenicama, uređivanju vrta, spremanju kuće, tokom igre s djecom i unucima… Kako ne biste trebali otkazati sve ugodne aktivnosti koje vam mogu otežati bolovi u mišićima, treba na vrijeme preduzeti mjere.
Kad se jave gore nabrojani blaži bolovi u mišićima, obično se preporučuje samoliječenje. Riječ je o upotrebi lokalnih analgetskih krema koje su dostupne u apotekama. Proizvodi koji su registrovani kao lijekovi osim što imaju kontrolisani kvalitet još su i sigurni i efikasni, a u apoteci možete dobiti stručni savjet. Kod izbora lijekova u apotekama su dostupni i prirodni, tradicionalni lijekovi, npr. oni koji sadrže eterično ulje prirodnog ružmarina koje efikasno olakšava blage bolove u mišićima. Ružmarinovo eterično ulje upotrebljava se kod ublažavanja lakših bolova u mišićima i dostupno je u obliku analgetskih krema koje se kupuju u apoteci.
Analgetsko djelovanje eteričnog ulja ružmarina
Korisni efekti ružmarina proizlaze iz eteričnog ulja koje se nalazi u cvjetovima i listovima. To je kompleksno eterično ulje, a sastoji se od mnogih supstanci koje u kombinaciji imaju različito djelovanje. Jedno od njih je analgetsko djelovanje. Od cvjetnih dijelova biljke može se naime dobiti ružmarinovo eterično ulje u kojem se nalaze različiti sastojci odgovorni za analgetsko djelovanje. Ako se na bolno mjesto nanese krema s eteričnim uljem ružmarina, počinje djelovanje sastojaka u eteričnom ulju koji se vežu uz receptore za bol i specifične medijatore upale i tako svojim djelovanjem olakšavaju bol u mišićima.